Poslovne vijesti - Hrvatska

Depoziti poslovnih banaka 222 milijarde kuna

Na računima poslovnih banka potkraj kolovoza evidentirane su 222 milijarde kuna depozita, čime je u mjesec dana zabilježen rast od 4,6 milijardi kuna ili 2,1 posto u odnosu na srpanj.

To su konsolidirani podaci poslovnih banaka, koji uključuju štedne i oročene kunske i devizne depozite te depozitni novac. Na mjesečni rast depozita, prema analizi analitičara Raiffeisen banke, najviše je utjecalo povećanje deviznih depozita za 2,6 milijardi kuna, koji je djelomično sezonskog karaktera te je posljedica priljeva deviza od turizma.

Ako se usporede podaci od prethodne godine, depoziti su povećani 3,8 posto, što se definira umjerenim rastom. Treba napomenuti i da je u ukupnoj sumi u devizama položeno gotovo 80 posto štednih i oročenih depozita pa dio rasta treba zahvaliti slabijoj kuni. U odnosu na euro kuna je u godinu dana izgubila 2,7 posto vrijednosti, što izravno utječe na vrijednost depozita. Iako je zbog jačanja eura isplativije štedjeti u europskoj valuti, statistika pokazuje da su štedišama u ovoj godini ipak zanimljivije kune. Tako su štedni i oročeni devizni depoziti na kraju kolovoza dosegnuli 145,8 milijardi kuna, čime nije nadoknađen pad koji se bilježi od početka prošle godine kad je njihova vrijednost bila 1,8 milijardu kuna viša, dok s druge strane istovrsni kunski depoziti bilježe rast. Tako su u odnosu na početak godine veći za 4,8 milijardi kuna, a većina povećanja koje je podiglo razinu kunske štednje na 39,6 milijardi kuna ostvareno je u posljednjih mjesec dana kad su na račune poslovnih banka položene 3,4 milijarde kuna. Ipak, kunski depoziti nisu dosegnuli pretkriznu razinu, a prema procjenama analitičara, za potpuni oporavak trebat će još dosta vremena.

Čak i u krizi, depoziti stanovništva rastu pa su dosegnuli 144,7 milijardi kuna ili oko tri posto više nego potkraj prošle godine. Iako će se bilježiti rast, analitičari upozoravaju da će biti ograničen teškom situacijom na tržištu rada, na kojem se osjetniji oporavak ne očekuje do 2013. Limitirajući faktor bit će i najava zamrzavanja ili realnog pada dohotka stanovništva.

I dok građani uspiju staviti nešto novca sa strane, poduzetnici, čini se, imaju sve manje rezervi. Tako su se depoziti poduzeća smanjili za 4,7 posto u odnosu na kraj 2010. te su iznosili 28,7 milijardi kuna.

S obzirom na pogođenu likvidnost poduzeća, analitičari na godišnjoj razini ne predviđaju bitno povećanje stanja depozita sektora. Na konačnu vrijednost štednje i depozitnog novca i dalje će utjecati kretanje tečaja. Pritisak na slabljenje kune bit će naglašen do kraja godine, ali i u prvim mjesecima 2012. pa analitičari procjenjuju da će tečajna kretanja i dalje utjecati na kunski izraz deviznih depozita.